DUŠEVNE VJEŽBE PO DANIMA U TJEDNU
Svjesnim vježbanjem čovjek može oživjeti duševno-duhovne osjetilne organe. Prakticiranjem ovih osam vježbi čovjek oživljava osjetilo koje se nalazi u području štitnjače, takozvana grlena čakra ili šesnaestolatični lotosov cvijet. Primjećuje promjene svojega duševnog raspoloženja; života želja, osjećaja i najviše od svoga misaonog života.
«Tajni učenik ne treba poduzimati nikakve vježbe za koje ne zna kakvo djelovanje imaju». Stoga, onome tko teži ozbiljnom osobnom razvoju, duhovno-duševnom i tjelesnom, može knjiga Kako se stječu spoznaje viših svjetova? (GA 10) postati istinski prijatelj na njegovu putu. Vježbe su izdvojene i prevedene iz knjige Upute za ezoterno školovanje (GA 267).
DUŠEVNE VJEŽBE PO DANIMA U TJEDNU
Dr. Rudolf Steiner
Čovjek mora skrenuti pozornost na postupke duše koje inače izvodi bezbrižno i nehajno, te ih pozorno motriti. Takvih je postupaka osam. U početku je najbolje posvetiti se određeno vrijeme samo jednoj vježbi, primjerice, osam ili četrnaest dana, potom drugoj itd., te ponovo početi od prve. Osmu je vježbu, međutim, najbolje raditi svakodnevno. Postupno čovjek stječe istinsku samospoznaju i sagledava postignuti napredak.
Nakon toga – započevši primjerice u subotu – izvoditi jednu od osam vježbi oko pet minuta tijekom dana. Određenu vježbu izvoditi uvijek istoga dana, dakle, subotom ispravno mišljenje, nedjeljom ispravna odluka, ponedjeljkom govorenje, utorkom ispravni postupci, srijedom ispravno nastojanje itd.
SUBOTA – ISPRAVNO MIŠLJENJE
Razmatrati svoje predodžbe (misli). Misliti samo značajne misli. Postupno naučiti u svojim mislima razlikovati bitne od nebitnih, vječne od prolaznih, istinite od površnih. Kada čovjek sluša što ljudi govore nastoji biti posve miran u svojoj nutrini, obuzdavajući se od slaganja i neslaganja u mišljenju i osjećanju.
NEDJELJA– ISPRAVNA ODLUKA (ISPRAVNA PROSUDBA)
Odluke donositi samo na temelju potpune promišljenosti, čak i o najbeznačajnijem. Svako nepromišljeno djelovanje, svaki besmisleni postupak držati daleko od svoje duše. Za sve treba imati uvijek dobro osmišljene razloge. A od onoga na što čovjeka ne primorava valjan razlog, nužno je odustati. Kad je čovjek uvjeren u opravdanost svoje odluke treba uz nju ustrajati s unutarnjom postojanošću. To je ispravna prosudba. Ona ne ovisi o simpatiji ili antipatiji.
PONEDJELJAK – ISPRAVNO GOVORENJE (ISPRAVNA RIJEČ)
Onaj koji teži višem razvoju govori samo ono što ima smisla i značenja. Govorenje radi govorenja – primjerice da prođe vrijeme – u tom je smislu štetno. Uobičajeni način šarolikog i izmiješanog razgovaranja treba izbjegavati; pritom se ne smije isključiti iz odnosa s ljudima. Upravo u međusobnim odnosima govorenje postaje značajno. Čovjek stoji iza svake izjave (propitkivanja i odgovaranja) odgovorno, u punom smislu. Nikada ne govoriti bezrazložno. Rado šutjeti. Nastojati ne upotrebljavati ni premalo, ni previše riječi. Prvo mirno saslušati, zatim promisliti. Ova se vježba zove, također, i ispravna riječ.
UTORAK – ISPRAVNO DJELOVANJE (ISPRAVNO POSTUPANJE)
Naše djelovanje na van ne bi smjelo ometati okolinu. Kada čovjeka potakne njegova nutrina (savjest) na djelovanje, treba pažljivo odmjeriti da je ono dobro za cjelinu, za trajnu sreću bližnjih, za vječnost. Ukoliko čovjek djeluje iz sebe – iz osobne inicijative – treba unaprijed odmjeriti posljedice svojeg načina djelovanja. To zovemo i ispravno postupanje.
SRIJEDA – ISPRAVAN NAČIN ŽIVOTA ( ISPRAVAN SVJETONAZOR)
Živjeti u skladu s prirodom i duhom, ne rasipati život uzaludno. Kloniti se onoga što u život unosi nemir i žurbu. Ne prenagliti se, niti biti spor. Na život gledati kao na motivaciju za rad i napredak, te živjeti prema tome. U tom smislu možemo govoriti o ispravnom svjetonazoru.
ČETVRTAK – ISPRAVNO STREMLJENJE
Čovjekovo stremljenje. Čovjek pazi da ne čini ono što je izvan njegovih snaga, ali ni ne propušta činiti ono za što ima dovoljno snage. Usmjerava pogled iznad svakidašnjice, iznad trenutka. Sebi postavlja ciljeve koji su u vezi s najvišim čovjekovim zadacima, primjerice, razvija se u skladu s izvođenjem vježbi da bi mogao više pomoći drugima, iako vjerojatno ne u bliskoj budućnosti. Rečeno se može sažeti: nastojati da sve vježbe postanu unutarnje svojstvo.
PETAK – ISPRAVNO SJEĆANJE
Od života nastojati naučiti što više. Sve što prilazi daje povod za prikupljanje korisnih životnih iskustava. Učini li čovjek nešto neispravno i nepotpuno to mu postaje povod da kasnije u sličnim prilikama učini točno i potpuno. Kada vidi druge kako rade, promatra ih sa sličnim ciljem (pun obzira). I sve što čini, čini tako da se pri tom sjeti doživljaja koji mu mogu pomoći pri odlukama i djelovanju. Pozornim promatranjem može čovjek od svakoga mnogo naučiti, pa i od djece. Ovu vježbu zovemo ispravno sjećanje, što znači sjetiti se naučenog i doživljenih iskustava.
SAŽETAK – ISPRAVNO PROMIŠLJANJE (KONTEMPLACIJA, URANJANJE U SEBE )
Svaki dan u isto vrijeme, najmanje pet minuta, usmjeravati pogled u svoju nutrinu. Pritom uranjati u sebe, pažljivo se savjetovati sa sobom, oblikovati i preispitati svoja životna načela, u mislima razmatrati svoja znanja i neznanja, sagledati svoje dužnosti, promišljati o sadržaju i smislu života, odlučno se suočiti s vlastitim promašajima i slabostima. Jednom riječju: težiti poimati bitno i postojano. Prema tome si postavljati ciljeve, primjerice, ozbiljno prionuti stjecanju vrlina. Ovu vježbu zovemo ispravno promišljanje, ispravna kontemplacija.
Zadatak je spoznaje inicijacije
da na zdrav način razvije ono
što bi se inače razvilo kroz bolest.
Dr. Rudolf Steiner, Svijest posvećenih; Istine i zablude u duhovnom istraživanju
Jedanaest predavanja održanih od 11. do 22. kolovoza 1924. u GA 243 (Torquay, Engleska)