O smislu života - dva predavanja (GA 155)
O SMISLU ŽIVOTA
PRVO PREDAVANJE, Kopenhagen, 23. svibnja1912.
Pitanje o smislu postojanja.
Nastajanje i nestajanje u prirodi i u čovjekovom životu.
Hebrejska legenda o stvaranju svijeta.
Budino učenje o patnji.
Zemlja kao tijelo duhovnih bića i povezanost čovjeka s njegovom zemaljskom okolinom.
Orijentalni svjetonazor temelji se na individualnosti koja prolazi mnoge inkarnacije, na bodisatvama; zapadna kultura izgrađuje se na osobnosti.
Priključenje individualnog osobnom pomoću duhovne znanosti.
Ilija, Ivan Krstitelj i Rafael: u njima živi ista individualnosti kao navjestitelj Krist-impulsa.
Rafaelove slike.
Utjecaj prerano umrlog oca na Rafaelov umjetnički razvoj.
Ponovo utjelovljenje Rafaela u Novalisu.
DRUGO PREDVANJE Kopenhagen, 24. svibnja 1912.
Nastanak i nestanak bezbrojnih životnih klica koje razvojem ne dosegnu stupanj zrelosti.
Područje neizmjernih mogućnosti čovjekovih viđenja i pronalaženje slika koje uistinu izražavaju duhovnu stvarnost samo-uzdizanjem do inspiracije.
Kako se vizionarski svijet mora povezati sa svijetom izvana da razvoj životinjskog i biljnog svijeta može napredovati.
Čovjek kao suakter u svjetskom procesu.
Božanska svijest.
Progresivna zemaljska kultura i Krist-impuls.
Ljudska duša kao mjesto gdje se trebaju postići božanski ciljevi.
RUDOLF STEINER O EPIDEMIJI
RUDOLF STEINER O EPIDEMIJI
(citati Rudolfa Steinera iz različitih ciklusa predavanja)
Iz knjižice Stichwort Epidemien (Spirituelle Perspektiven)
Sakupio i izdao Taja Gut, Rudolf Steiner Verlag, 2020.,Basel
- Uvijek se treba čuvati vjerovanja u ono što nastupa kao autoritet, pogotovo na području materijalističke medicine. U srednjem vijeku je vladalo praznovjerje, ljudi su se bojali prikaza (duhova), a sada vjeruju u bacile (viruse) kao u prikaze.
- Bacili/virusi se intenzivno njeguju ako čovjek unosi u san materijalistički pogled na svijet, također ukoliko čovjek unosi u san slike bolesti i strah od zaraze; tako se stvaraju u duši paslike, imaginacije koje su prožete strahom i tako se množe bacili/virusi. Umjesto straha, treba se prožeti djelatnom ljubavlju prema bolesnima.
- Uistinu puno više od svih materijalističkih mjera zaštite, može se učiniti za budućnost čovječanstva ako se probudi svijest za duhovni svijet, jer se mi u njemu nalazimo od usnivanja pa do buđenja.
DUŠEVNE VJEŽBE PO DANIMA U TJEDNU
Svjesnim vježbanjem čovjek može oživjeti duševno-duhovne osjetilne organe. Prakticiranjem ovih osam vježbi čovjek oživljava osjetilo koje se nalazi u području štitnjače, takozvana grlena čakra ili šesnaestolatični lotosov cvijet. Primjećuje promjene svojega duševnog raspoloženja; života želja, osjećaja i najviše od svoga misaonog života.
«Tajni učenik ne treba poduzimati nikakve vježbe za koje ne zna kakvo djelovanje imaju». Stoga, onome tko teži ozbiljnom osobnom razvoju, duhovno-duševnom i tjelesnom, može knjiga Kako se stječu spoznaje viših svjetova? (GA 10) postati istinski prijatelj na njegovu putu. Vježbe su izdvojene i prevedene iz knjige Upute za ezoterno školovanje (GA 267).
DUŠEVNE VJEŽBE PO DANIMA U TJEDNU
Dr. Rudolf Steiner
Rudolf Steiner: NERVOZA I JASTVO
Rudolf Steiner: NERVOZA I JASTVO
Predavanje održano u Münchenu, 11. siječnja 1912.
Danas ćemo pokušati dodati nešto onome što već znamo, što može biti korisno za neke od vas i što nas može voditi ka preciznijem pogledu na biće čovjeka i njegov odnos sa svijetom.
Antropozofi često čuju prigovore o duhovnoj znanosti od strane neupućenih ljudi. Učeni ljudi, jednako kao, i laici kritiziraju podjelu čovjeka na četiri člana: fizičko tijelo, etersko tijelo, astralno tijelo i ja1. Ovi skeptici često znaju reći da možda onaj koji je razvio skrivene snage duše može vidjeti ove stvari, ali da nema razloga da se onaj koji takve snage nije razvio zamara s takvim idejama. Treba, usprkos tome, naglasiti da sam život ako ga se pažljivo promatra potvrđuje ono što duhovna znanost ima za reći. Štoviše, stvari kojima nas poučava antropozofija mogu biti izuzetno korisne u svakidašnjem životu. Ova korisnost, koja se ne smije shvatiti pragmatično nego kao korisnost u višem smislu, postepeno može uvjeriti i one koji nemaju posebnih sklonosti
ka vidovitom opažanju.